Stevia – prirodni zaslađivač s mnogo ljekovitih svojstava

Stevia je višegodišnji zeljasti grm koji može narasti i do 1m u visinu

Stevia – prirodni zaslađivač bez kalorija sa mnogo ljekovitih svojstava za razliku od umjetnih zaslađivača bez štetnih nuspojava. Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini.

Biljka Stevije

Stevia je iz porodicu glavočika – Asteraceae, a poznato je oko 150 vrsta Stevie. To su na primjer: Stevia eupatoria, Stevia ovata,  Stevia serrata. Stevia rebaudiana za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadrži značajne količine slatkih glikozida.

Stevia je višegodišnji zeljasti grm, može narasti do 1m u visinu. Listovi Stevie su dugi oko 5 cm i široki oko 2 cm. Svježi listovi sadrže u sebi osam različitih glukozida među kojima su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid. Svježi listovi imaju slatkast okus. Ekstrakt glikozida stevozida je oko 250 puta slađi od šećera, dok je posušeno lišće Stevie 40 puta slađe od šećera.

 Ljekovito djelovanje stevije

Stevije stimulira rad gušterače jer se stvara više inzulina pa je stevia odlična za dijabetičare, stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0

Primjena stevije

Osušeno lišće stevije poboljšava probavu, stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu.

Stevija pospješuje aktivaciju enzima u cijelom organizmu i smanjuje razinu lošeg kolesterola LDL te razina glukoze u krvi i usklađuje rad endokrinih žlijezda. Smanjuje visoki krvni tlak i posjpješuje prokrvljenost u cijelom tijelu, djelije na poboljšanje funkcije miokarda.

Stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje). Stevija ne izaziva karijes za razliku od šećera a sprječava i nastajanje zubnog plaka.

Stevija jača regeneracijske procese u organizmu, neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide).

Osušeno lišće stevije poboljšava probavu, stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu.

Ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za “čišćenje” kože),
Korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju, itd.

Primjena stevije

Stevija se koristi u salatama, jelima od sira, tjesteninama, juhama, umacima, začinima. a kako je stevija stabilna i na 200°C koristi se u proizvodnji slastica, kolača, keksa…

Kako stevija ne fermentira umjesto šećera se koristi i u konzerviranju voća i povrća.

Uzgoj stevije

Sjetva i sadnja

Stevia se može uzgajati iz sjemena ili reznica.Nakon što se sjeme posije u zaštićenom prostoru nakon 50tak dana se može presaditi u posudu promjera 10 cm. Na otovrenom se sadi nakon prestanka mrazova u svibnju. Sade se oko 4 biljke na kvadratni metar.

Tlo

Najbolji rezultati se postižu u pjeskovito-ilovačastim ocjeditim tlima. Voda  se ne bi smjela zadržavati na korijenju biljke, a ne podnosi konstantnu sušu. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH. Ne raste dobro na zaslanjenim tlima. Stevija ima malu potrebu za gnjojidbom, a preporučuju se organska gnjojiva sa malim postotkom dušika.

Stevija ima plitak korijen pa ne podnosi zakorovljeno tlo. Neki prakticiraju i pokrivanje tla folijama ili povremeno mehaničko uklanjanje korova.

Biljke stevije se sade na otvorenom u svibnju kada prođu kasni mrazovi

Štetnici i bolesti

Zbog slatkog okusa steviju štetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi čak i međuredno s povrtnim biljkama jer repelentno djeluje na većinu insekata. Moguća je pojava nekih gljivičnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji, većih oštećenja neće biti.

Berba

Berba započinje u kolovozu prije cvjetanja a završava prije mrazeva. Bere se u razmaku od tjedan dana ili odjednom. Prinosi su od 30-40 g suhog lišća po biljci. Nakon berbe glavnu stabljiku stevije treba odrezati na 20 cm, iskopati biljku, staviti je u plastičnu posudu da prezimi na temperaturi iznad nule. U mediteranskom dijelu može prezimiti vani ako se temperatura ne spušta na duže vrijeme ispod -5 °C.

Save