Energija je ključan resurs u poslovanju organizacije, bez obzira na njenu veličinu, vrstu ili djelatnost. Ipak, način korištenja energije može biti ograničavajući faktor, ukoliko u ukupnom trošku poslovanja ima veći udio od planiranog. Osim što organizacija podmiruje svoje troškove potrošnje energije, okolišnom su politikom propisane i naknade za utjecaj na okoliš, prvenstveno zbog trošenja prirodnih izvora, proizvodnog otpada te emisija u zrak.
Norma ISO 50001:2011 – povezanost sa Energetskom Unijom
Paket mjera za energetsku uniju EU (u daljnjem tekstu Energetska Unija1]) ima za ciljeve: (i) energetsku sigurnost, solidarnost i povjerenje, (ii) integrirano europsko energetsko tržište, (iii) povećanje energetske učinkovitosti uz ograničavanje potražnje, (iv) dekarbonizaciju gospodarstva i (v) podupiranje istraživanja, inovacija i konkurentnosti na polju energetike. Osim zakonodavnog okvira kojeg EU za navedene ciljeve kontinuirano razvija od 2015. godine, tu je i sustav normi i standarda koji su potpora njegovoj kvalitetnoj provedbi. Najvažnija norma u ovom segmentu je norma ISO 50001 – Sustavi upravljanja energijom, koja osigurava neprekidno poboljšavanje sustavom upravljanja energijom te međusobnu suradnju i integraciju uključenih organizacija koje na jednaki način upravljaju energijom.
Do Norme ISO 50001:2011 u četiri koraka
Norma ISO 50001 daje zahtjeve za uspostavu i održavanje sustava upravljanja energijom (eng. energy management systems, EnMS). Uvodi se diljem svijeta u industrijskim pogonima, turističkim centrima, prometnim tvrtkama, komercijalnim, upravnim i državnim zgradama itd. Usmjerena je na široku primjenu, što znači da je mogu uvesti privatne ili javne organizacije svih veličina iz bilo kojeg gospodarskog sektora, a procjenjuje se da će imati učinke na oko 60% svjetske uporabe energije.
Zahtjevi norme 50001:2011 ukratko se mogu sažeti u 4 koraka:
- planiranje: provođenje energetske ocjene i utvrđivanje osnovnih podataka, izrada pokazatelje energetskih značajka (EnPI-ova), definiranje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva te izrada planova djelovanja koji su važni za poboljšanje energetskih značajki u skladu s energetskom politikom organizacije (u kojoj su definirani kratkoročni i dugoročni ciljevi)
- provedba: provođenje planova djelovanja na upravljanju energijom
- provjera: mjerenje ključnih podataka i značajki onih operacija koji određuju energetske značajke u odnosu na energetsku politiku i dugoročne ciljeve energetske politike te izvješćivanje o dobivenim rezultatima
- djelovanje: poduzimanje radnji koje će osigurati neprekidno poboljšavanje značajka EnMS-a.
Prethodno implementaciji Normi ISO 50001:2011 u poslovanje organizacije, važno je osigurati sredstva za adekvatnu energetsku infrastrukturu (učinkovita oprema) te uvođenje tzv. kulture energetske učinkovitosti među zaposlenicima.
Prednosti organizacija s uvedenom normom ISO 5001:2011
Prednosti uvođenja ISO 50001 u poslovanje organizacije su očite: bolje korištenje resursa i infrastrukture te manja potrošnja energije i smanjeni troškovi uz ograničenje i kontrolu nad učincima na okoliš. Niz je primjera koji to dokazuju. Nakon što je uvela ISO 50001, tvrtka Cummins koja se bavi proizvodnjom električne energije na godišnjoj je razini uštedjela više od 3 milijuna US dolara. Tvrtka LG Chem je smanjila svoju energetsku potrošnju za 10% a vezane troškove za 9 milijuna US dolara. Također, postoje primjeri i na razini država, gdje se na temelju nacionalnih programa za održivu uporabu energije, koji u obzir uzimaju normu ISO 50001, ostvaruju značajne uštede u potrošnji električne energije, prirodnog plina i dr. Nadalje, podaci o kojima izvještava ISO govore da organizacije sa zrelim programima energetske učinkovitosti još uvijek mogu poboljšati svoju učinkovitost za 10% i više[2]
Prema zakonskom okviru koji je u smislu energetskih pregleda[3] važeći za Hrvatsku, velika poduzeća bila su dužna najkasnije do 1. siječnja 2017. godine prikupiti tražene podatke o potrošnji energenata/vode/sirovina. Velika poduzeća koja su uvela sustav upravljanja energijom ili okolišem koji definiraju obvezu redovne provedbe energetskih pregleda na temelju certifikata izdanog od strane akreditiranog neovisnog tijela, nisu dužna izraditi energetski pregled. Primjerice, velika poduzeća koja su uvela sustav upravljanja energijom po normi HRN ISO 50001 nisu dužna izraditi energetski pregled.
Povezanost Norme ISO 50001:2011 sa drugim ISO normama i srodnim standardima
ISO postupci standardizacije očekivano su osigurali usklađenost norme ISO 50001 s normama ISO 9000 – Sustav upravljanja kvalitetom i ISO 14000 – Sustav upravljanja okolišem. Također, ISO 50001 je kompatibilna i s EU sustavom za upravljanje okolišem EMAS (eng. Eco-Management and Audit Scheme). Daljnji napredak se očekuje u nadolazećem razdoblju i podrazumijeva prebacivanje fokusa sa procedura i postupaka na poticanje korištenja zajedničkih alata, pojmova i procesa kroz cijelo poslovanje organizacije. Osim toga, ISO 50001 predstavlja moćan alat za pomoć zemljama u ispunjavanju obveza Pariškog sporazuma[4], budući da potiče organizacije diljem svijeta u smanjenju potrošnje energije na račun povećanja energetske učinkovitosti. Time se ostvaruje poželjan proces dekarbonizacije društva, odnosno smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova.
[3] Zakon o energetskoj učinkovitosti NN 127/14 i Pravilnik o energetskom pregledu za velika poduzeća NN 123/15
