Pojam “vegetarijanstvo” se prvi put spominje 1847. godine, a ljudi koji prvi upotrebljavaju taj pojam kasnije osnivaju Vegetarijansko društvo Velike Britanije (eng.Vegetarian Society of Great Britain), čiji je član od 1889. godine bio i Mahatma Gandhi (Stepaniak i Sapon, 2000).Pregledaj objavu

Riječ vegetarijanstvo proizlazi iz latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjeţ i pun života ili homo vegetus, što znači – tjelesno i mentalno zdrava osoba.

Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se sastoji od voća i povrća.
Mnogi su motivi za vegetarijanstvo, izbjegavanje nanošenja boli životinjama, vjerska praksa, briga za vlastito zdravlje, briga za okolišem, pomodarstvo, i tako dalje. Mnogi ljudi smatraju da je od svih razloga za usvajanje vegetarijanske prehrane etički razlog najvaţniji.

Etičko vegeterijanstvo

Etičko vegetarijanstvo započinje spoznajom da druga stvorenja također imaju osjećaje slična našima, što ih dovodi do buđenja svijesti o patnjama drugih bića.
Cjelokupan žţivot tovljenih životinja obilježen je patnjom od umjetne oplodnje, okrutna škopljenja, hormonske stimulacije, tovljenja neprirodnom hranom radi postizanja željene težine, dugog i vrlo nehumanog prijevoza do konačnog odredišta i smrti.

Tijesni obori, električni šiljci, uvrtanje repova te neopisiva groza i strah još su uvijek nezaobilazni dio suvremenog uzgoja, prijevoza i klanja životinja. Prihvaćanje svega toga i nesuprotstavljanje okrutnosti protivi se samom značenju pojma humanosti.

Danas, kada brojka mučenih i ubijenih ţivotinja na farmama zbog ljudske prehrane prelazi desetke milijardi godišnje, uputno je da se svi zamislimo nad patnjama osjećajnih bića i krenemo u stvaranje svijeta u kojemu će se uzimati u obzir prava svih životinjskih vrsta na dostojanstven život.

Vegani

Pojam vegan formirao je Donald Watson 1944. godine u Leicesteru, u Engleskoj, koji s još nekoliko članova Vegetarijanskog društva (eng.Vegetarian Society), osniva Vegansko društvo (eng.The Vegan Society). Veganska filozofija se u nekim pogledima razlikuje od vegetarijanske filozofije.

Vegani i veganke ne jedu meso, ribu, morske plodove, jaja, mlijeko, mliječne proizvode, med niti nose stvari od krzna, vune, kostiju, kože, koralja, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porijekla, te izbjegavaju proizvode testirane na životinjama.

Veganstvo se razlikuje od vegetarijanstva po tome što je svedeno u potpunosti na biljnu prehranu, dok vegetarijanci jedu i neke proizvode životinjskog porijekla, kada se pri dobivanju tih proizvoda životinje ne ubijaju, npr. jaja, med, mlijeko i drugo.

Europski parlament 16. lipnja 2010. izglasao je amandman koji daje pravnu definiciju i zaštitu izraza “vegetarijansko” i “vegansko”. Ovim amandmanom isključuju se iz uporabe svi ostali izrazi poput semi – vegetarijanstva i fleksiterijanstva, što će uvesti reda u označavanje i razumijevanje vegetarijanskih i veganskih proizvoda. Potrebno je napomenuti još i pojam specizam. Propust da se, s obzirom na pripadnost vrsti ili karakteristike tipične za neku vrstu, bilo kojem svjesnom biću prida jednak obzir i
poštenje (Dunayer, 2009).

Vegeterijanstvo i veganstvo

Vegetarijanstvo i veganstvo kao životnu filozofiju prepoznali su i brojni velikani ljudske povijesti kao što su: Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Leonardo da Vinci, Pitagora , L.N. Tolstoj, Albert Einstein, Friedrich Nietzche, Charles Darwin i mnogi drugi.

Zanimljivi su neki od citata navedenih velikana ljudske povijesti i civilizacije koji se dotiču vegetarijanstva:

Nikola Tesla: “Smatram da je vegetarijanstvo preporučljiva polazna točka za odricanje od uvriježenih barbarskih navika. Treba učiniti sve napore da bi se zaustavilo obijesno i okrutno klanje životinja koje može biti pogubno i za ljudski moral”.

Leonardo da Vinci: “Čovjek je zaista kralj životinja, jer njegova svirepost nadmašuje njihovu. Mi živimo od smrti drugih. Mi smo hodajuće grobnice! Ja sam se još u najmlađoj dobi odrekao jedenja mesa. Doći će vrijeme kada će ljudi ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubojstvo čovjeka. Onaj tko ne cijeni život, nije ga ni zaslužio”.

Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se 1. listopada još od 1977. godine, s ciljem poticanja ljudi da razmisle o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.

Statistke

Točan broj vegetarijanca u svijetu i Europi nije dostupan, budući da se sve države nisu bavile istraživanjima ovog tipa, no ono što je poznato na globalnom nivou je da se broj vegetarijanaca i vegana svakoga dana povećava, prema procjenama 10% svake godine. Za Hrvatsku kao receptivno turističko tržište posebno bi trebao biti signifikantan broj vegetarijanskog stanovništva iz naših glavnih turističkih emitivnih trţišta.

U Njemačkoj živi oko 6 milijuna vegetarijanaca, dakle više nego Hrvatska ima stanovnika.

U Hrvatskoj vegetarijanci čine 3,7% stanovništva (166.500 ljudi) a u Francuskoj se 2% stanovništva hrani vegetarijanski (1,3 milijuna ljudi). Italija je zemlja s najvećim postotkom
vegetarijanskog stanovništva u Europi (10% ili preko 6 milijuna ljudi). Švicarska broji 5% vegetarijanaca (400.000 ljudi), a u Nizozemskoj 4,3% stanovništva su vegetarijanci (700.900 ljudi).

U Ujedinjenom Kraljevstvu 3% stanovništva hrani se strogo vegetarijanski (oko 2 milijuna ljudi), dok se 5% djelomično hrani vegetarijanski. U Brazilu, 15,2 milijuna ljudi (8% stanovništva) hrani se vegetarijanski. U Kanadi 4% ljudi su vegetarijanci (1,4 milijuna ljudi).

U SAD – u 1 milijun ljudi su vegani (0,5%), 7,3 milijuna ljudi su vegetarijanci (3,2%), dok je 10% od ukupnog stanovništva (22,8 milijuna ljudi) izjavilo da se uglavnom pridrţava vegetarijanskog načina prehrane. U Izraelu se 8,5% ljudi hrani vegetarijanski (oko 600.000 ljudi).

U Indiji je 80 % stanovništva hinduističke vjeroispovijesti (960 milijuna ljudi), te ne konzumiraju kravlje meso i svinjetinu (u obzir za ishranu dolaze piletina, riba i janjetina), dok se prema procjenama iz 2006. godine 40% stanovništva (oko pola milijarde ljudi) hrani strogo vegetarijanski.

U Australiji 5% stanovništva izjašnjavaju se kao vegetarijanci, dok se 2% strogo pridrţava vegetarijanske ishrane (oko pola milijuna ljudi) a 44% stanovništva izjavilo je da jede barem jedan obrok bez mesa
tjedno (Jokić Vaislay, 2012).

 

Save

Save

Save

Save

Save