Matična mliječ

Matična mliječ je poznata od davnina, kao dragocijen, idealan prirodni lijek sa čudesnim svojstvima.

Što je matična mliječ?

Matična mliječ je proizvod pčela koje koriste za hranu ličinki s ostalim supstancama. Mlade radilice luče mliječ iz hipofaringealnih žlijezdi. Javi li se potreba za maticom, izabrana ličinka u koloniji će dobivati velike količine matične mliječi kao jedini izvor hrane. Odrasle pčele ne konzumiraju matičnu mliječ.

Kako nastaje matična mliječ?

Matična mliječ se proizvodi u kolonijama u specijalnim košnicama za proizvodnju matica. Skuplja se sa svake posebne matične ćelije, kada su matične ličinke stare oko četiri dana. U sezoni za oko 5 do 6 mjeseci može se iz jedne košnice proizvesti oko 500 g matične mliječi.

Čuvanje matične mliječi je osjetljivo jer je kvarljiva pa se mora držati u hladnjacima ili zamrzivačima. Tako se i med i pčelinji vosak dodaju u mliječ što pomaže njenom očuvanju.

Sastav matične mliječi

Matična mliječ se prodaje kao dodatak prehrani zbog puno korisnih zdravstvenih sastojaka. Tako matična mliječ sadrži vitamine B-kompleksa: vitamin B5 – pantotrnska kiselina i vitamin B6 – piridoksin. Voda je u matičnoj mliječi je zastupljena 67%, sirove bjelančevine s aminokiselinama 12,5%, šećeri 11% (monosaharidi), 5% masnih kiselina, dosta minerala u tragovima. Također, u matičnoj mliječi su i neki enzimi, antibakterijski i antibiootski sastojci te nešto askorbinske kiseline (vitamina C). Matična mliječ ne sadrži vitamine topljive u mastima: A, D, E, K.

Upotreba

Matična mliječ je moguće imunomodulacijsko sredstvo kod Gravesove bolesti. Smatra se i da stimulira rast glija stanica i neuroloških matičnih stanica u mozgu. Također je i dokazivano da može sudjelovati u smanjenju kolesterola, ima protuupalne  i antibiotske učinke mada se oralnom upotrebom dosta smanjuje učinak. Ekperimentira se i na utjecaj matične mliječi i na druge bolesti.

U sirovom stanju kada se izvadi iz košnice, matična mliječ može prouzročiti alergijske reakcije kod ljudi kada dođe u dodir sa kožom ili dišnim sustavom: osip, astma ili anafilaksija, naročito kod ljudi koji imaju već poznate alergijske reakcije.

Izvor: Wikipedija