Aronija (sibirska borovnica) je bobičasto voće a spada u rod listopadnih grmova. U sebi sadrži visok udio polifenola, flavonole, mineralne tvari i visoku koncentraciju vitamina.

Aronia prunifolia

Aronija se često svrstava u ljekovito bilje zbog sastojaka važnih za medicinu

Drvo aronije naraste i do 6 m, a najviše mu odgovara rast u vlažnim šumama i močvarama. Aronija potječe sa istoka Sjeverne Amerike ali se naselila u Finskoj, Švedskoj i Rusiji. U Sloveniji su također posadili veću količinu aronije.

Aronija ima visoke otpornosti na nisku temperaturu, sušu i zagađenja. Aroniju uzgajaju i kao ukrasnu biljku. Tako je aronija 1972. godine dobila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj.

Kao hranu i lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba zrele plodove aronije su prvu počeli upotrebljavati sjevernoamerički Indijanci. Od listova i kore su pripremali čaj koji su koristili kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja iz rana.

Plodovi aronije su bobice gorka okusa. Koriste se u pripremi vina, džema, čaja, sirupa, te kao začin i boja u pićima. Bobice crvenoplodne aronije se mogu jesti i svježe.

Aronija sadrži vitamine A, B i C te minerale korisne za krvotok, uravnotežuje krvni tlak, liječi želučane i jetrene tegobe, čir, migrenu, šećernu bolest i arterosklerozu.

Svježi plodovi aronije imaju najveći antioksidativni kapacitet među bobičastim voćem. Aronija ima zaštitni učinak kod tumora kolona. Antocijanini iz plodova aronije smanjuju toksičnost i nakupljanje kadmija u jetri i bubrezima. Antocijanini bi mogli biti i učinkoviti u liječenju dijabetisa tip 2 – sok od aronije umanjuje vrijednost šećera i triglicerida u krvnoj plazmi.  Na molekularnoj razini, antocijanini su pokazali djelovanje regulacije genske ekspresije, a posebice gena koji su uključeni u proliferaciju stanicu, stvaranje medijatora upalne reakcije i angiogenezu.

Fenolni sastoci doprinose normalnoj funkciji i rastu endotelnih stanica krvnih žila, a ustanovljen je i antiagregacijski učinak na trombocite, zaštitni učinak na koronarne žile. Plodovi aronije umanjuju porast ukupnog kolesterola, LDLa

Studije su pokazale pozitivna učinak aronije pri liječenju poremećaja prehrane, posebice pretilosti.

Sastojak aronije, proantocijanidin sprječava proizvodnju proteina endotelina-1 koji sužava krvne žile. Proantocijanidin ima antioksidativno djelovanje, ima i ulogu u stabilizaciji kolagena i elastina – dva kritična gradivna proteina u vezivnom tkivu.

 

Vrste aronije

Aronia arbutifolia

Aronia arbutifolia

Crvenoplodna aronija (lat. Aronia arbutifolia)

Naraste od 2 do 6 m u visinu. Listovi su široki od 5 do 8 cm. Cvjetovi su bijeli ili blijedo ružičasti, široki oko 1 cm. Plod je crven, širok od 4 do 10 mm.

Crnoplodna aronija (lat. Aronia melanocarpa)

Naraste do 1 m visine. Listovi su oko 6 cm široki. Cvjetovi su bijeli širine od 1 do 2 cm. Plod od veličine 6-9 mm, a prvo bude crvene boje, da bi kada sazrije postao crn.

Ljubičastoplodna aronija (lat. Aronia prunifolia)

Po nekim autorima je hibrid crnolodne i crvenoplodne aronije, dok je po drugim zasebna vrsta. Plod joj je tamnoljučičaste boje, širok od 7 do 10 mm.

 

Save

Save

Save

https://i2.wp.com/eco.centarnet.com/wp-content/uploads/2012/05/Aronija.jpg?fit=550%2C393https://i2.wp.com/eco.centarnet.com/wp-content/uploads/2012/05/Aronija.jpg?resize=150%2C150CentarnetVoćeAntioksidans,Antocijanini,Aronija,Arteroskleroza,Čir,Crijevne tegobe,Flavonoli,Jetrene tegobe,Krvni tlak,Migrena,Polifenol,Pretilost,Proantocijanidin,Protuupalna svojstva,Šećerna bolest,Vitamin A,Vitamin B,Vitamin C,Zaustavljanje krvarenja
Aronija (sibirska borovnica) je bobičasto voće a spada u rod listopadnih grmova. U sebi sadrži visok udio polifenola, flavonole, mineralne tvari i visoku koncentraciju vitamina. Drvo aronije naraste i do 6 m, a najviše mu odgovara rast u vlažnim šumama i močvarama. Aronija potječe sa istoka Sjeverne Amerike ali se...