15 glavnih problema zaštite okoliša

Naše okruženje se stalno mijenja. Međutim, kako se naše okruženje mijenja, tako se mijenja  i potreba da postanemo svjesni problema koji ga okružuju. S velikim priljevom prirodnih katastrofa, razdoblja zagrijavanja i hlađenja, različitih oblika vremenskih prilika i još mnogo toga, ljudi moraju biti svjesni s kakvim vrstama ekoloških problema se naš planet suočava.

Globalno zagrijavanje postalo je neosporna činjenica o našem sadašnjem životu; naš planet se zagrijava i definitivno i to je samo dio problema. Svugdje u svijetu ljudi se svakodnevno suočavaju s velikim brojem novih i izazovnih problema zaštite okoliša. Neki od njih su mali i utječu samo na nekoliko ekosustava, ali drugi drastično mijenjaju krajolik onoga što već znamo.

Naš planet je na rubu ozbiljne ekološke krize. Trenutni problemi zaštite okoliša nas čine podložnima katastrofama i tragedijama, sada i u budućnosti.

Mi smo u stanju planetarne nužde, s ekološkim problemima koji se gomilaju oko nas. Ako se ne bavimo razboritim pitanjima razborito i ozbiljno, zasigurno smo osuđeni za katastrofu. Trenutni problemi zaštite okoliša zahtijevaju pozornost.

15 glavnih  problema zaštite okoliša

1. Onečišćenje: Onečišćenje zraka, vode i tla zahtijeva milijune godina nadoknade. Industrija i ispušni plinovi motornih vozila su zagađivači broj jedan. Teški metali, nitrati i plastika su toksini odgovorni za onečišćenje. Dok je onečišćenje vode uzrokovano izlijevanjem ulja, kisele kiše, urbanog otjecanja; onečišćenje zraka uzrokovano je raznim plinovima i toksinima koje su oslobodile industrije i tvornice te izgaranje fosilnih goriva; Onečišćenje tla je uzrokovano industrijskim otpadom koji tlu oduzima  esencijalne hranjive tvari.
2. Globalno zagrijavanje: Klimatske promjene poput globalnog zatopljenja rezultat su ljudskog djelovanja poput emisije stakleničkih plinova. Globalno zatopljenje dovodi do porasta temperature oceana i površine zemlje uzrokujući topljenje polarnih kapa leda, porast razine mora i neprirodnih uzoraka padalina, kao što su poplave, prekomjerno snijeg ili dezertifikacija.
3. Velika naseljenost: Stanovništvo planeta postiže neodržive razine jer se suočava s nedostatkom resursa poput vode, goriva i hrane. Eksplozija stanovništva u manje razvijenim zemljama i zemljama u razvoju iscrpljuje već rijetke resurse. Intenzivna poljoprivreda koja se koristi za proizvodnju hrane šteti okolišu pomoću kemijskog gnojiva, pesticida i insekticida. Prekomjerna populacija i naseljenost  jedan su od ključnih trenutnih ekoloških problema.
4. Smanjenje prirodnih resursa: Ekološko iscrpljivanje prirodnih resursa je još jedan ključni ekološki problem. Potrošnja fosilnih goriva dovodi do emisije stakleničkih plinova, koja je odgovorna za globalno zagrijavanje i klimatske promjene. Globalno, ljudi se trude da se prebace na obnovljive izvore energije poput sunca, vjetra, bioplinom i geotermalnom energijom. Troškovi ugradnje infrastrukture i održavanje tih izvora povećali  su  seposljednjih godina.
5. Zbrinjavanje otpada: Prekomjerna potrošnja resursa i stvaranje plastičnih masa stvaraju globalnu krizu zbrinjavanja otpada. Razvijene zemlje su zloglasne zbog proizvodnje pretjerane količine otpada ili smeća te odlaganja otpada u oceane i manje razvijene zemlje. Uklanjanje nuklearnog otpada ima ogromne zdravstvene opasnosti povezane s tim.  Plastika, brza hrana, ambalaža i jeftini elektronički otpad ugrožavaju dobrobit ljudi. Odlaganje otpada jedan je od hitnih trenutnih ekoloških problema.
6. Klimatske promjene: Klimatske promjene ekološki problem koji se pojavio u zadnjih nekoliko desetljeća. Događaju se uslijed porasta globalnog zatopljenja koji se javlja zbog povećanja temperature atmosfere;  spaljivanjem fosilnih goriva i otpuštanja štetnih plinova u industriji. Klimatske promjene imaju razne štetne učinke, ali nisu ograničene na topljenje polarnog leda, promjenu godišnjih doba, pojavu novih bolesti, česte pojave poplava i promjena u ukupnom vremenskom scenariju.
7. Gubitak biološke raznolikosti: Ljudska aktivnost dovodi do izumiranja vrsta i staništa i gubitka biološke raznolikosti. Ekološki sustavi, koji su trajali milijunima godina, dovode u opasnost svaku vrstu već desetljećima. Ravnoteža prirodnih procesa kao što je oprašivanje ključna je za opstanak ekosustava, a ljudska aktivnost prijeti istom. Drugi primjer je uništavanje koraljnih grebena u različitim oceanima, koji podupiru bogati morski život.
8. Iskorištavanje šuma: Naše šume su prirodni umivaonici ugljičnog dioksida i proizvode svježi kisik, te pomažu u reguliranju temperature i oborina. Trenutno šume pokrivaju 30% zemljišta, ali se ta brojka svake godine smanjuje radi veće potražnje za više hrane, skloništima i tkaninama. Šumsko iskorištavanje znači jednostavno uklanjanje zelenog pokrova i koje  to zemljište pretvara u  stambenu, industrijsku ili komercijalnu svrhu.
9. Acidifikacija oceana: je izravan utjecaj prekomjerne proizvodnje CO2. 25% CO2 proizvedenog je od strane ljudi. Kiselost je porasla za posljednjih 250 godina, ali do 2100. godine, može se povećati za 150%. Ima utjecaj na školjke i planktone na isti način kao na ljude osteoporoza.
10. Depresija ozonskog omotača: Ozonski sloj je nevidljivi sloj zaštite oko planeta koji nas štiti od štetnih zraka sunca. Smanjenje ključnog ozonskog sloja atmosfere pripisuje se onečišćenju uzrokovanom klorom i bromidom koji se nalaze u klor-fluornim ugljicima (CFC-i). Kada takvi otrovni plinovi dosegnu gornju atmosferu, uzrokuju rupu u ozonskom sloju, od kojih je najveći iznad Antarktika. CFC-ovi su zabranjeni u mnogim industrijama i potrošačkim proizvodima. Ozonski sloj je dragocjen jer sprečava štetno UV zračenje. Depresija ozonskog omotača je jedan od najvažnijih trenutnih ekoloških problema.
11. Kisela kiša: Kisela kiša nastaje zbog prisutnosti određenih onečišćujućih tvari u atmosferi. Kisela kiša može biti uzrokovana izgaranjem fosilnih goriva ili vulkana iz erupcije ili truljenja vegetacije koja otpušta sumporni dioksid i dušikove okside u atmosferu. Kisela kiša je poznati ekološki problem koji može imati ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet i vodene vrste.
12. Onečišćenje vode: Čista voda za piće postaje rijetka roba. Voda postaje ekonomsko i političko pitanje od kako se ljudsko stanovništvo bori za ovaj resurs. Jedna od mogućih opcija je korištenje procesa desalinizacije. Industrijski razvoj ispunjava naše rijeke mora i oceane s toksičnim onečišćivačima koji su glavna prijetnja ljudskom zdravlju.
13. Urbano širenje: Urbano širenje se odnosi na migraciju stanovništva iz urbanih područja visoke gustoće do ruralnih područja s niskom gustoćom što rezultira širenjem grada na seosko zemljišta. Urbano širenje rezultira degradacijom zemljišta; povećanom prometu, pitanjima zaštite okoliša i zdravstvenim problemima.
14. Zdravstvena pitanja: Sadašnji problemi zaštite okoliša predstavljaju veliki rizik za zdravlje ljudi i životinja. Prljava voda je najveći zdravstveni rizik svijeta i predstavlja prijetnju kvaliteti života i javnog zdravlja. Otjecanje do rijeka nosi zajedno toksine, kemikalije i organizme koji nose bolesti. Zagađivači tako zrokuju respiratorne bolesti kao što su astma i srčano-vaskularni problemi. Visoke temperature potiču širenje zaraznih bolesti.
15. Genetski inženjering: Genetska modifikacija hrane pomoću biotehnologije naziva se genetskim inženjeringom. Genetska modifikacija hrane rezultira povećanim toksinima i bolesti npr. kao geni iz alergijske biljke koji mogu prenijeti na ciljnu biljku. Genetski modificirani usjevi mogu uzrokovati ozbiljne probleme u okolišu, budući damodificirani gen može biti toksičan za biljni i životinjski svijet. Povećana uporaba toksina, kako bi biljka postala otporna na insekte može uzrokovati rezultirajuće organizme da postanu otporni na antibiotike.

Ako se ljudi na takav štetan način nastave kretati prema budućnosti, onda neće imati budućnosti. Iako je istina da ne možemo fizički zaustaviti naš ozonski omotač od prorijeđivanja (i znanstvenici još uvijek imaju poteškoća oko samog uzroka), još uvijek postoji toliko mnogo stvari koje možemo učiniti kako bismo potvrdili ono što već znamo. Podizanjem svijesti u vašoj lokalnoj zajednici i unutar obitelji o ovim pitanjima možete pridonijeti ekološki prihvatljivijem i prijateljskom mjestu za život.

Save

Save

Save